U Hrvatskoj su nizak rast prosječne neto plaće i visok udio ugovora o radu na određeno vrijeme bili izazov za radnike i poslodavce. To je potaknulo potrebu za reformom radnog zakonodavstva radi stvaranja boljih uvjeta rada i zaštite radnika.
Ključne mjere i koristi uključuju:
- Smanjenje ugovora o radu na određeno: nakon izmjena Zakona o radu udio ovih ugovora smanjio se sa 24,56 % na 21,04 %, pokazujući uspjeh reformi.
- Povećanje minimalne plaće: bruto minimalna plaća povećana je za 102,8 % od 2016. godine dosegnuvši 840 eura u 2024. godini.
- Povećanje prosječne neto plaće: prosječna neto plaća porasla je za 65%, sa 749 eura u listopadu 2016. na 1239 eura u siječnju 2024. godine. Medijalna plaća povećana je za 61 % u odnosu na 2016. godinu, sa 658 na 1059 eura u siječnju 2024. godine.
- Zaštita radnika: izmjene i dopune Zakona o radu osigurale su radnicima dostojanstvene plaće, bolje uvjete rada i zaštitu od neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme.
- Reguliranje rada nedjeljom: radnicima je zajamčena dostojanstvena plaća za rad nedjeljom, s povećanjem od minimalno 50 % po satu rada.
- Nova radna mjesta i ravnoteža između poslovnog i privatnog života: definirani su novi oblici rada poput rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu, uz posebnu pažnju na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
- Otpornost tržišta rada: unaprjeđenje zakonodavnih okvira omogućilo je bolju prilagodljivost tržištu rada na vanjske utjecaje poput epidemija, potresa i poplava lakšom organizacijom rada s izdvojenih mjesta i razumnom visinom naknade plaće za razdoblja prekida rada
Te mjere i promjene imaju cilj stvaranja povoljnijeg okruženja za radnike i poslodavce, promoviranja pravednijih uvjeta rada te jačanja otpornosti tržišta rada na vanjske utjecaje.
