Hrvatska je na početku našeg mandata zaostajala u povlačenju sredstava iz europskih fondova zbog nedovoljno razvijenih institucionalnih i administrativnih kapaciteta. Vlada je u posljednjih osam godina usmjerila fokus na organizaciju sustava za provedbu fondova EU-a i maksimalno iskoristila mogućnosti koje pruža članstvo u EU. Uspostavljen je institucionalni okvir i organiziran sustav koji je ubrzao provedbu fondova EU-a. Hrvatska je postala pozitivan primjer u korištenju Kohezijske politike i sustizanju razvijenijih zemalja članica EU-a.
Upotrebu sredstava EU-a Hrvatska je ostvarila niz koristi:
- U razdoblju od 2013. do 8. veljače 2024. Hrvatska je u proračun EU-a uplatila 5,47 milijarda eura, dok je iz proračuna EU-a u državni proračun uplaćeno 19,75 milijarda eura s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.
- Prema Europskoj komisiji Hrvatska je prema isplatama sredstava EU-a na 8. mjestu, što svjedoči o napretku i ubrzanju apsorpcije.
- Kohezijska politika pridonijela je smanjenju razvojnih razlika među regijama podižući nacionalni BDP po stanovniku s 59 % prosjeka EU-a pri ulasku u EU na 73 % u 2022. godini.
- Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj dosegnula je gotovo prosjek EU-a od 69,7 % u 2022., dok je stopa nezaposlenosti pala na povijesno niskih 6,3 %.
- Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanjen je za 30 % u razdoblju od 2016. do 2021. godine.
Kroz razne projekte financirane sredstvima EU-a postignuti su veliki rezultati:
- Izgradnjom Pelješkog mosta i brze ceste poboljšana je povezanost juga Hrvatske.
- Ulaganjem u morske luke unaprijeđena je povezanost otoka i životni uvjeti stanovnika.
- Financirano je više projekata energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, modernizacije kulturnih i prirodnih znamenitosti te poboljšanja infrastrukture.
- Realizirani su projekti u području obrazovanja, zdravstva, poduzetništva te istraživanja i razvoja.
- Sufinanciranjem provedbe EU-projekata na regionalnoj i lokalnoj razini potaknut je razvoj brojnih lokalnih zajednica.
