Revizija Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) ključan je korak za Hrvatsku u integraciji u europski prometni sustav. Prethodna verzija Uredbe donesena 2013. godine nije obuhvaćala velike dijelove hrvatske prometne infrastrukture, što je ograničavalo mogućnosti sufinanciranja strateških projekata novcem EU-a.
Nakon dugotrajnih pregovora krajem 2023. godine postignut je dogovor između Vijeća, Europske komisije i Parlamenta o reviziji Uredbe. Prema novom dogovoru Hrvatska će biti pozicionirana na ukupno četiri prometna koridora EU-a, uključujući dva nova koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr., Zagvozd – Imotski – DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi. Ovo je najvažnija promjena u povijesti Hrvatske u kontekstu TEN-T mreže, što čini veliku priliku za daljnji razvoj prometne infrastrukture.
Uključenje Hrvatske na dva dodatna E prometna koridora EU-a otvara nove mogućnosti za investicije iz fondova EU-a u različite oblike infrastrukture, uključujući željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu. To isto tako omogućuje financiranje prometne infrastrukture u dijelovima Hrvatske koji do sada nisu bili obuhvaćeni, poput infrastrukture prema Splitu i u Slavoniji.
Proces revizije Uredbe trajao je oko dvije godine, tijekom kojih je Hrvatska aktivno zagovarala svoje interese i postigla velike uspjehe. Očekuje se da će revidirana Uredba biti usvojena u Europskom parlamentu, što će označiti novu eru u integraciji Hrvatske u europski prometni sustav i otvoriti vrata za daljnji napredak u razvoju prometne infrastrukture širom zemlje.
