Reforma sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj, koja je započela 2021. godine, odgovor je na problem neadekvatnosti socijalnih naknada i potrebu za njihovim objedinjavanjem, kao i za osnivanjem zasebnih institucija za ujednačeno postupanje. Reforma uključuje donošenje novih zakona i izmjene postojećih, usmjerenih na smanjenje rizika od siromaštva, poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te povećanje transparentnosti sustava.
Tijekom prve faze reforme, 2021. godine, doneseno je sedam zakona, uključujući novi Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o udomiteljstvu, te pet zakona o reguliranim profesijama. Ovim zakonima uvedene su znatne promjene poput objedinjavanja troškova stanovanja i ogrjeva u jednu naknadu, povećanja maksimalnog iznosa Zajamčene minimalne naknade (ZMN) za kućanstvo, ublažavanja uvjeta za priznavanje prava na ZMN te povećanja iznosa opskrbnina i naknada za udomitelje.
Druga faza reforme uključivala je izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, koje su dodatno povećale iznose naknada za roditelje njegovatelje i ZMN, uvele naknadu roditelju njegovatelju nakon smrti djeteta te ukinule zabilježbu.
Radi osiguranja standardizacije postupanja i jačanja stručnog rada osnovani su Hrvatski zavod za socijalni rad i Obiteljski centar te Akademija socijalne skrbi za stručno usavršavanje radnika u sustavu socijalne skrbi.
Uz zakonodavne promjene doneseni su i Nacionalni akcijski planovi i strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, razvoj socijalnih usluga, izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, prava djece te zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, uz jasno definirane mjere za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti djece.
Reforma ima cilj stvaranja boljeg, transparentnijeg sustava socijalne skrbi koji pruža ujednačene i kvalitetnije usluge korisnicima u njihovim lokalnim sredinama putem integriranog pristupa i osnaživanja socijalnih usluga na svim razinama.
