Hrvati izvan Republike Hrvatske dugo su upozoravali na složenost i dugotrajnost postupka stjecanja hrvatskog državljanstva. Kao odgovor na te izazove donesen je Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., radi pojednostavnjenja postupka utvrđivanja i stjecanja hrvatskog državljanstva za Hrvate izvan domovine, posebno za kategoriju hrvatskih iseljenika.
Taj zakon donosi nekoliko ključnih promjena.
- Omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom za osobe rođene u inozemstvu s jednim roditeljem koji je bio hrvatski državljanin u trenutku njihova rođenja. Dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana povećana je na 21 godinu, dajući priliku osobama da samostalno podnesu zahtjev za upis u knjigu hrvatskih državljana ako to njihovi roditelji nisu učinili do njihove punoljetnosti. Osobe starije od 21 godine (rođene nakon 8. listopada 1991.) mogu steći državljanstvo podrijetlom ako su u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona podnijele zahtjev za upis.
- Pojednostavljuju su uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za iseljenike i njihove potomke. Uklonjeno je generacijsko ograničenje u ravnoj liniji (do sada do 3. stupnja srodstva), a obveze poznavanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja izostavljene su.
- Omogućeno je stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo na temelju iseljenja ili pripadnosti hrvatskom narodu bez prethodnog uvjeta boravka djeteta u Hrvatskoj.
Ovim izmjenama i dopunama zakona teži se olakšati proces stjecanja hrvatskog državljanstva za Hrvate izvan zemlje, čime se potiče jačanje veza s domovinom i olakšava integracija iseljenika i njihovih potomaka u hrvatsko društvo.
