Hrvatska se 2016. godine zbog značajnih razlika u geografskim i gospodarskim karakteristikama različitih dijelova zemlje suočavala s izazovom postizanja ravnomjernog regionalnog razvoja. Ovaj problem posebno je naglašen u područjima koja su pogođena ratnim stradanjima i imaju niži stupanj gospodarskog razvoja. Postizanje ravnomjernog razvoja kontinuirani je izazov i prioritet hrvatske vlade, na čemu smo sustavno i predano radili na temelju četiriju načela: iskrenog dijaloga i partnerstva s gradovima, općinama i županijama, fiskalne i funkcionalne decentralizacije te projektne suradnje za realizaciju razvojnih projekata.
Kao odgovor na ove izazove doneseni su Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o potpomognutim područjima te je uspostavljen zakonski okvir za poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije provodi godišnje programe koji podržavaju revitalizaciju slabije razvijenih područja, posebno potpomognutih, brdsko-planinskih područja i otočnih područja.
U protekle dvije godine pokrenuti su novi regionalni programi za podršku područjima Slavonije, Baranje i Srijema, Gorskog kotara, Dalmatinske zagore, Like te depriviranih područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. U tijeku je izrada novog regionalnog programa za zaobalna područja Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije. U financijskom razdoblju 2021. – 2027. osigurali smo 470 milijuna eura europskih sredstava za podršku postizanju ciljeva ravnomjernog regionalnog razvoja, posebno za potpomognuta i brdsko-planinska područja. Nova podjela regija, definirana kao četiri NUTS2 regije, osigurala je pravedniju raspodjelu potpora. Intenziteti potpora povećani su za većinu područja, pri čemu su čak i najrazvijeniji dijelovi zemlje, poput Grada Zagreba, dobili više potpora nego prije. Dodatno, za Sisačko-moslavačku županiju, koja je pogođena potresom 2020., povećan je intenzitet potpora za dodatnih 10 %.
Dosadašnji rezultati pokazuju da su preko nacionalnih i regionalnih programa usmjereni znatni iznosi bespovratnih sredstava u projekte revitalizacije, što je rezultiralo poboljšanjem gospodarske i socijalne situacije u tim područjima. Sklopljeni su razvojni sporazumi za područja Slavonije, Baranje i Srijema te Sjeverne Hrvatske, s indikativnom vrijednošću projekata u milijardama eura, što dodatno potvrđuje opredjeljenje Vlade za podršku razvoju slabije razvijenih regija.
