Unatoč svim izazovima – od pandemije, potresa, energetske krize, rata u Ukrajini, rastuće inflacije, sve bržih klimatskih promjena – Hrvatska je ispunila sve kriterije i spremna je ušla u europodručje. Ulazak u europodručje jamči veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova, a našem gospodarstvu niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost.
Pozitivni učinci uključuju povećanu međunarodnu razmjenu roba i usluga, veće investicije, jačanje tržišta rada, rekordan rast plaća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Proteklih je godina BDP Hrvatske povećan za 20 milijarda eura, a zemlja je prvi put svrstana među 38 naprednih gospodarstava svijeta.
Uvođenje eura eliminiralo je valutni rizik povezan s transakcijskim troškovima, a čime smo hrvatskom gospodarstvu uštedjeli oko 160 milijuna eura. Kamatne stope na stambene i poslovne kredite znatno su smanjene, čime se dodatno poboljšava gospodarska situacija.
Jesenske prognoze Europske komisije pokazuju da je Hrvatska među državama s najvećim rastom BDP-a u Europskoj uniji, s očekivanim rastom od 2,6 % za prošlu godinu, čime četiri puta brže raste od prosjeka EU-a i europodručja. Očekuje se da će Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2025. biti među tri države EU-a s najvišom stopom rasta BDP-a zahvaljujući članstvu u europodručju.
Na hrvatskim eurokovanicama nalaze se simboli kao što su šahovnica, zemljovid Hrvatske, kuna, Nikola Tesla, glagoljica te stihovi iz Himne slobodi Ivana Gundulića na obodu kovanice od 2 eura, što odražava bogatu hrvatsku kulturu i identitet. Ovim se članstvom Hrvatska otvara za buduće ekonomske prilike i teži iskorištavanju punoga potencijala europodručja za dobrobit svojih građana i gospodarstva u cjelini.
