Problem s kojim su se suočavali gradovi, općine i županije u Hrvatskoj bio je izrazito različit fiskalni kapacitet, što je rezultiralo neujednačenom kvalitetom i opsegom javnih usluga diljem zemlje. To je bila posljedica neujednačenog gospodarskog razvoja te ograničenog i nepredvidivog modela fiskalnog izravnanja koji se prethodno rabio.
U 2018. godini su uvođenjem novog fonda fiskalnog izravnanja donesene izmjene Zakona o financiranju lokalne samouprave. Tim modelom trostruko su povećana sredstva namijenjena izravnavanju, s 95 na 265 milijuna eura godišnje, koristeći se formulom koja se temelji na petogodišnjem prosjeku ostvarenih fiskalnih kapaciteta. Taj pristup osigurao je precizniju alokaciju sredstava prema stvarnim potrebama lokalnih jedinica s ispodprosječnim fiskalnim kapacitetima, čime je postignuta veća predvidivost i stabilnost prihoda te omogućeno bolje planiranje i pružanje javnih usluga.
Kao rezultat zabilježeno je udvostručenje kapitalnih ulaganja u lokalnu infrastrukturu, javne ustanove i zajednice, poboljšanje kvalitete i opsega javnih usluga, smanjenje razlika u fiskalnom kapacitetu između lokalnih jedinica te je ostvarena veća stabilnost prihoda i bolje upravljanje javnim financijama.
