Činjenica je da građani i poduzetnici u različitim gradovima i općinama imaju različite potrebe za javnim uslugama, ovisno o geografskom položaju, gospodarskoj razvijenosti ili demografskoj situaciji. Da bi gradovi i općine mogli financirati pružanje javnih usluga, potreban im je fiskalni kapacitet i fiskalna autonomija, što je Vlada prepoznala kao prioritet.
Do 2024. godine fiskalna autonomija lokalnih vlasti u Hrvatskoj bila je ograničena na samo 11 % ukupnih poreznih prihoda, čime su gradovi i općine bili ovisni o centraliziranim izvorima financiranja za pružanje javnih usluga. Radi povećanja fiskalne autonomije i omogućavanja lokalnim vlastima da bolje odgovore na specifične potrebe građana i poduzetnika 2018. i krajem 2023. godine provedene su zakonske izmjene. Te izmjene uključivale su prijenos ovlasti za utvrđivanje stope paušalnog poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja i rada s države na lokalne vlasti kao i proširenje raspona za određivanje poreza na kuće za odmor.
Kao rezultat porezno je opterećenje rada smanjeno u velikom broju jedinica lokalne samouprave, dok je opterećenje preusmjereno na oporezivanje kapitala i imovine. Fiskalna autonomija lokalnih vlasti znatno je povećana – na 90 % ukupnih poreznih prihoda – smanjujući ovisnost o transferima s viših razina vlasti i poboljšavajući efikasnost u raspodjeli javnih sredstava. U sinergiji s gradovima, općinama i županijama omogućili smo fiskalnu decentralizaciju i ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske.
