Problem s kojim se suočavaju učenici pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva leži u razlikama nastavnih planova i programa u odnosu na odgojno-obrazovni sustav Hrvatske, što otežava polaganje državne mature i upis na studijske programe u Hrvatskoj. Nakon što su olakšavajuće mjere prestale s uvođenjem bolonjskog procesa i državne mature, identificirana je potreba za novim rješenjima.
Kao odgovor na ove izazove Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske na sjednici u Vukovaru u prosincu 2016. godine donio je zaključak, što je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma između Središnjeg državnog ureda i Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Od akademske godine 2018./2019. pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva omogućen je upis na studijske programe na Sveučilištu u Zagrebu preko posebnih upisnih kvota. Ta se inicijativa proširila te je do akademske godine 2023./2024. omogućen upis na deset hrvatskih visokih učilišta, uz osiguran smještaj u studentskom domu i stipendiju Središnjeg državnog ureda.
Koristi tog programa su višestruke. Pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva omogućeno je stjecanje kvalitetnog obrazovanja i povezivanje sa suvremenim hrvatskim društvom i kulturom. Hrvatska visoka učilišta obogaćena su novim studentima koji donose specifična iskustva i znanja, čime doprinose kvaliteti obrazovnih programa. Nakon završetka studija većina studenata hrvatskog iseljeništva odlučuje ostati u Hrvatskoj, dok se studenti pripadnici hrvatske nacionalne manjine često vraćaju u svoje zajednice obogaćujući ih stečenim kompetencijama i povezanošću s domovinom. Ovaj program ne doprinosi samo kvaliteti obrazovanja i međukulturnom obogaćenju već i jačanju demografskog potencijala Hrvatske.
