Suočena s ovisnošću o uvozu energije, posebice prirodnoga plina iz Ruske Federacije i smanjenim udjelom domaće proizvodnje, Vlada je prepoznala nužnost diversifikacije izvora plina i osiguranja stabilne opskrbe. Kao rješenje razvijen je projekt uspostave plutajućeg LNG terminala na otoku Krku s mogućnošću proširenja na kopneni terminal. Projekt je sa sto milijuna eura podržala Vlada te s više od sto milijuna eura Europska komisije, a terminal je započeo s radom 2021. godine.
Ukupna vrijednost projekta za prvu fazu, koja uključuje gradnju terminala, iznosila je 234 milijuna eura, a druga faza proširenja terminala i plinovoda prema Mađarskoj i Sloveniji procijenjena je na 559 milijuna eura. Zbog geopolitičkih okolnosti i problema s dobavom plina odlučeno je i da se poveća kapacitet terminala i plinovoda s 2,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, čime se osiguravaju nove količine plina iz diversificiranih izvora za Hrvatsku i jugoistočnu Europu.
Izgradnja LNG terminala povećala je sigurnost opskrbe prirodnim plinom, diversificirani su izvori uvoza prirodnog plina te se Hrvatska pozicionirala kao regionalno čvorište jugoistočne Europe. Time su stvoreni preduvjeti za otpornost društva na vanjske šokove, ujedno jačajući i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
