U mirovinskom sustavu Hrvatske identificirane su brojne mogućnosti za njegovo poboljšanje radi osiguranja adekvatnih mirovina. Da bi se unaprijedio mirovinski sustav, Vlada je provela sveobuhvatnu mirovinsku reformu i nizom izmjena zakona reformirani su mirovinski propisi kako bi se osigurala dugoročna održivost sustava i povećale mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika.
Reformom su uvedene promjene poput omogućavanja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu za 103 838 umirovljenika, izmijenjen je model usklađivanja mirovina te su povećane najniže i obiteljske mirovine. Dodatno, proširen je krug osoba koje mogu raditi i primati mirovinu, a ukinute su i krizne mjere iz 2013. te plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 %. Također, unaprijeđen je kapitalizirani mirovinski sustav tako da se potiče aktivnost mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Reformom su ostvareni važni rezultati poput povećanja minimalne i prosječne mirovine kao i uvođenja nacionalne naknade za starije osobe. Uz isplatu sedam jednokratnih dodataka ukupna podrška umirovljenicima povećana je za 458 milijuna eura, a nacionalnu naknadu za starije osobe u prosincu 2023. godine primilo je 9803 korisnika.
Te reforme mirovinskog sustava donijele su brojne koristi umirovljenicima u Republici Hrvatskoj poboljšavajući njihovu financijsku sigurnost i kvalitetu života. Evo nekoliko ključnih koristi ostvarenih provedbom reformi:
- Omogućeno je korištenje dijela obiteljske mirovine od 27 % uz osobnu mirovinu, što je rezultiralo pravom na dodatna primanja za 103 838 umirovljenika u prosječnom iznosu od 101 eura mjesečno.
- Uveden je primjereniji model usklađivanja mirovina u omjeru 70:30 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, čime se osigurava bolja prilagodba mirovina rastućim troškovima života.
- Podignut je životni standard umirovljenika dodatnim povećanjem najnižih mirovina za 3 % i obiteljskih mirovina za 10 %.
- Proširen je krug osoba koje mogu raditi i primati mirovinu, čime se koristi 27 749 umirovljenika.
- Ukidanjem plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 % više od 32 000 umirovljenika oslobođeno je dodatnih troškova.
- Ukidanjem kriznih mjera za mirovine određenih prema posebnim propisima više od 109 tisuća umirovljenika je oslobođeno smanjenja mirovina.
- Unaprijeđen je kapitalizirani mirovinski sustav izjednačavanjem dodatka na osnovnu mirovinu, omogućavanjem jednokratne isplate do 20 % ukupno kapitaliziranih sredstava u II. stupu te poticanjem aktivnosti mirovinskih fondova i ulaganjem u domaće gospodarstvo.
- Značajno povećanje minimalne i prosječne mirovine. Primjerice najniža mirovina je povećana za više od 68 % i iznosi 350,26 eura, dok prosječna sveukupna mirovina u siječnju 2024. iznosi 557 eura, što je povećanje za 56 % u odnosu na listopad 2016.
- Uvođenjem nacionalne naknade za starije osobe (starije od 65 godina i bez prihoda) osigurana je dodatna financijska podrška toj populaciji.
