Poboljšanje materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika u Hrvatskoj, ostvareno u dvama ciklusima povećanja plaća od 2016. godine do danas, znatno je unaprijedilo uvjete rada unutar pravosudnog sustava. 2013. godine osnovica za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika smanjena je za 3 %, a 2014. smanjena je za dodatnih 6% te se plaće od tada nisu mijenjale.
Uzimajući u obzir prethodne pravosudne reforme koje su značajno reducirale broj pravosudnih tijela, povećale njihovu teritorijalnu nadležnost te opseg poslova, ali i višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta te činjenicu da su se plaće službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima kontinuirano povećavale u većoj mjeri, a da su korekcije plaća pravosudnih dužnosnika provedene tek 2019. (povećanje osnovice za 6 %) te 2023. (povećanje osnovice za 13,004 % i povećanje koeficijenata pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21), potrebno je dodatno poboljšati materijalni položaj pravosudnih dužnosnika.
Radi toga se novim Zakonom predlaže da se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika poveća za dodatnih 11,5 % te da se korigiraju koeficijenti za izračun plaća pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima županijske razine zato što je razlika u koeficijentima između dužnosnika općinske i županijske razine znatno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima. Zakonom se predlaže da se koeficijent sudaca županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika poveća s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43 te da se nakon toga napravi i razmjerna dorada koeficijenata čelnika pravosudnih tijela s većim brojem dužnosnika. S obzirom na to da je polazni koeficijent čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela utvrđen u visini koeficijenta dužnosnika pravosudnih tijela županijske razine, tim se člankom i korigiraju koeficijenti čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela, i to s polaznih 4,55 na 5,00 te dalje razmjerno broju pravosudnih dužnosnika.
Konačno, novim Zakonom predlaže se priznavanje pravosudnim dužnosnicima i određenih prava koja ostvaruju službenici zaposleni u pravosudnim tijelima, i to pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskrsne i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora te pravo na sistematski pregled, sukladno propisima koji se primjenjuju na službenike u pravosudnim tijelima.
Ta povećanja plaća doprinose jačanju vladavine prava, povećavaju motivaciju i zadovoljstvo pravosudnih dužnosnika te osiguravaju visok standard pravosudne službe, što je temelj za pravedno, učinkovito i transparentno pravosuđe. Bolji materijalni uvjeti za pravosudne dužnosnike nužni su za privlačenje i zadržavanje kvalificiranih stručnjaka unutar pravosudnog sustava, što izravno doprinosi kvaliteti pravosudnih odluka i jačanju povjerenja građana u pravosuđe. Osim toga, povećanja plaća pravosudnih dužnosnika reflektiraju priznanje njihove uloge u očuvanju pravne države i zaštiti prava i sloboda pojedinaca, što je ključno za stabilnost i napredak svakog društva.
