Hrvatski učenici imaju manje obveznih godina školovanja, manji broj nastavnih dana u godini i manji broj nastavnih sati u danu u usporedbi s europskim vršnjacima, što rezultira ispodprosječnim rezultatima na međunarodnim ispitivanjima. Kako bi se poboljšala školska postignuća i smanjile socioekonomske razlike, u Hrvatskoj je pokrenut četverogodišnji Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“, u kojem sudjeluju 62 škole. Program ima cilj povećati broj sati nastave i sati potpore gdje učenici mogu ponavljati gradivo i pisati domaću zadaću uz stručnu pomoć.
Koristi tog pristupa uključuju bolja školska postignuća i smanjene razlike među učenicima, dulji i raznovrsniji školski dan, smanjenje troškova obrazovanja za roditelje (besplatna prehrana, udžbenici, dodatni materijali, prijevoz, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) te povećanje mjesečnih prihoda za djelatnike škola.
Model cjelodnevne škole uključuje četiri programa: redovitu nastavu, program potpore i potpomognutog učenja, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, za što je osigurano 25 milijuna eura. U sklopu programa izrađeni su novi kurikuli i popratni udžbenici za pet nastavnih predmeta.
Promjene u školskom rasporedu uključuju dodatne sate za Hrvatski jezik i Matematiku, uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog od četvrtog razreda, nove predmete kao što su Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Informacijske i digitalne kompetencije” te Praktične vještine. Program naglašava važnost tjelesne aktivnosti i zdravih navika te uvodi „Svijet i ja“ kao predmet koji izjednačava broj sati za sve učenike. Cjelodnevna škola besplatna je za sve učenike omogućavajući im siguran i sadržajan boravak u školi do 17 sati uz svoje učitelje, razlikujući se od dosadašnjeg produženog boravka koji je zahtijevao financijsku participaciju roditelja. Ovaj pristup ima cilj stvoriti jednakovrijedne obrazovne mogućnosti za svu djecu, neovisno o njihovu socioekonomskom statusu.
