Fiskalno konsolidirana država

Zbog izrazito loše makroekonomske situacije u kojoj se Hrvatska nalazila 2016. godine, s velikim deficitom i javnim dugom, neinvesticijskim kreditnim rejtingom, visokom nezaposlenošću i niskim prosječnim plaćama, vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića od samoga je početka svog prvog mandata pokrenula ambiciozan program fiskalne konsolidacije.

Zahvaljujući poduzetim mjerama i provedenim reformama te unatoč svim vanjskim krizama koje su nas pogodile posljednjih godina, ekonomska situacija Hrvatske danas je najbolja od neovisnosti i to prema svim bitnim pokazateljima.

Već u lipnju 2017. Hrvatska je izašla iz europske Procedure prekomjernog proračunskog manjka, u kojoj se nalazila još od 2014. zato što je deficit bio veći od dozvoljenih 3 % BDP-a. Već krajem 2017. dotadašnji je kronični deficit zamijenjen viškom proračuna opće države od 0,6 % BDP-a. Sličan suficit ponovit će se i 2018. i 2019., što je bez presedana u modernoj ekonomskoj povijesti Hrvatske. Javni dug, koji je 2015. prelazio 83 % BDP-a, već je krajem 2019. pao na 70,9 % BDP-a, čime su ispravljene dotadašnje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Štoviše, danas je javni dug Hrvatske pao na oko 60 % BDP-a, čime je hrvatsko gospodarstvo dodatno učvršćeno.

Kad je svijet 2020. godine pogodila pandemija koronavirusa, uspješna stabilizacija javnih financija omogućila je primjerenu Vladinu reakciju na krizu i pakete pomoći građanima i gospodarstvu. Uza znatno smanjenje rashode za kamate, Vlada je mogla snažnim fiskalnim potporama pomagati održavanju zaposlenosti i gospodarske aktivnosti. To je omogućilo snažan gospodarski rast 2021. (13,1 %) i 2022. (6,3 %) kao i brz oporavak te podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na korak do razine A investicijskoga rejtinga. Sve je to ubrzalo proces pristupanja europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) kao predsoblju europodručja već u srpnju 2020. A to je u konačnici dovelo do uspješnog pristupanja Hrvatske europodručju 1. siječnja 2023. Usvajanje eura kao nacionalne valute hrvatskim građanima i gospodarstvu donosi dugoročne koristi te stabilnost i sigurnost, koja je posebno važna u neizvjesnim geopolitičkim okolnostima.

Ostala postignuća