U skladu s ciljevima Europske unije o smanjenju emisija CO2 i povećanju energetske učinkovitosti, Hrvatska provodi programe energetske obnove višestambenih i javnih zgrada. Energetska obnova ključan je korak k smanjenju potrošnje energije u zgradarstvu, koje s 80 % potrošnje čini gotovo polovicu ukupne potrošnje energije u EU-a povezane sa zgradama.
Za financiranje tih programa osigurana su sredstva iz više izvora, uključujući Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i Dodatak Planu oporavka 2021. – 2026. te Program konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. Tim programima energetske obnove ostvarene su velike energetske uštede, doprinoseći pritom gospodarskom rastu, smanjenju emisije CO2, povećanju sigurnosti opskrbe energijom, povećanju tržišne vrijednosti nekretnina i poboljšanju uvjeta stanovanja.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine provedeno je gotovo 1400 projekata energetske obnove ukupne vrijednosti 531,94 milijun eura, s bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj od 264,25 milijuna eura. Predviđeno je i znatno više financiranja za nadolazeće razdoblje, s inicijalnom alokacijom bespovratnih sredstava od gotovo 133 milijuna eura u okviru Plana oporavka. Osim toga, osigurano je gotovo 132 milijuna eura za energetsku obnovu stambenih zgrada i obiteljskih kuća, uz dodatne alokacije REPowerEU sredstava u iznosu od 1,22 milijarde eura. Energetski obnovljene zgrade više štede i više vrijede. Te zgrade imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnije su u slučaju požara, a osiguravanjem zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije te ugodnije za boravak i rad. Realizacija svih projekata i ulaganja pridonosi dekarbonizaciji nacionalnog fonda zgrada i ostvarivanju dugoročnih ciljeva EU-a u području klimatskih promjena i energetske učinkovitosti.
