Potresi koji su pogodili područja Zagreba, Petrinje, Siska, i Gline uzrokovali su značajna oštećenja na brojnim građevinama zaštićene kulturne baštine. Kao odgovor na ovaj problem poduzete su opsežne mjere koje uključuju popisivanje šteta, povlačenje sredstava iz Fondova solidarnosti Europske unije (FSEU), Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i nacionalnog proračuna, izradu potrebne dokumentacije te konstrukcijsku i cjelovitu obnovu oštećenih zgrada.
Realizacijom navedenih mjera ostvaruju se brojne koristi, uključujući obnovu kulturne baštine koja je nakon obnove protupotresno i energetski učinkovita. Prioritet je dan povijesnoj obnovi nacionalnih muzeja, arhiva, kazališta u Zagrebu, kao i brojnih javnih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave te vrijednih sakralnih zgrada. Posebno je važna cjelovita obnova povijesnog središta Petrinje, koje je pretrpjelo najveću štetu od potresa.
Ukupno su iz FSEU-a za obnovu kulturne baštine realizirana sredstva u iznosu od 502 605 890,23 eura, što je više nego trostruki iznos u odnosu na prvotno dodijeljena sredstva, dok je iz državnoga proračuna za završetak konstrukcijske obnove na kulturnoj baštini izdvojeno dodatnih 286 780 930,21 eura. Nastavak financiranja cjelovite obnove kulturnih dobara oštećenih u potresu, koja uključuje i energetsku obnovu, osiguran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti mjerom C6.1. R1-I2 ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA. Financiranje cjelovite obnove kombinira sredstva iz FSEU-a, državnog proračuna i NPOO-a (sada REPower), pri čemu je iz REPowera osigurano 565 milijuna eura za zgrade na kojima će konstrukcijska obnova biti završena, dok je za zgrade na kojima nije započeta konstrukcijska obnova osigurano 205 milijuna eura. Ove mjere ne samo da pridonose očuvanju i zaštiti kulturne baštine već i poboljšavaju kvalitetu života zajednice, promiču održivi razvoj i osiguravaju otpornost kulturnog sektora na buduće izazove.
