Nakon razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Hrvatsku pokrenuli smo proces obnove i stambenoga zbrinjavanja građana. Prvi zakon o obnovi donesen je iste godine, a dinamika obnove, unatoč zahtjevnim okolnostima preklapajućih kriza, s vremenom je ubrzana.
Zakon iz 2023. godine je, uz administrativno rasterećenje procesa, pojednostavio postupak za građane i sve dionike uključene u proces obnove, donio poboljšanje modela samoobnove kao i nove modele i pristupe u obnovi. Isto tako, zakon je osigurao jedinstveno djelovanje tijela ključnih za obnovu, a omogućena je i gradnja novih višestambenih zgrada i korištenje državnih stanova za zbrinjavanje stradalih u potresu.
Za obnovu su osigurana značajna europska sredstva, ukupno dvije i pol milijarde eura, što je omogućilo revitalizaciju pogođenih područja. Aktivnosti stambenoga zbrinjavanja provedene su paralelno s obnovom osiguravajući zamjenski smještaj stanovnicima čiji domovi još nisu obnovljeni. Uz to, uvedene su subvencije i olakšice za smanjenje životnih troškova stanovnika pogođenih područja.
Kad gledamo petrinjsko i zagrebačko područje, obnova je u potpunosti završila na 11 624 objekta, od čega 11 022 privatnih zgrada i kuća (42 714 stambenih jedinica) te 602 projekta FSEU. Trenutno se na području zagrebačkog i petrinjskog potresa izvodi obnova na 1627 gradilišta, od toga 1337 privatnih zgrada i kuća te 290 zgrada javne namjene i infrastrukture, dok je još dodatnih 1366 lokacija u postupku nabave. Izgrađeno je 215 kuća, a 233 kuće u postupku su gradnje, od čega ih je 41 na zagrebačkom području, a 192 na području petrinjskoga potresa.
S obzirom na razmjere obnove, Vlada je usvojila strateški pristup koji osigurava visoke protupotresne standarde i dugoročnu isplativost. Usporedno se provode i mjere za stambeno zbrinjavanje, a uz izgradnju višestambenih zgrada financiranih državnim sredstvima i sredstvima EU-a osigurano je i dodatno stambeno zbrinjavanje u državnim stanovima. Transparentnost i praćenje procesa obnove osigurani su razvojem mrežne aplikacije koja pruža ažurirane informacije o statusu obnove. Ovaj pristup ne samo da ubrzava obnovu već i osigurava kvalitetniju i sigurniju budućnost stanovnicima pogođenih područja.
