U Hrvatskoj su godinama postojali brojni strateški dokumenti bez jasnog okvira za praćenje i provedbu, što je rezultiralo nedostatkom koherentnosti i usklađenosti u javnoj upravi. Prema podatcima iz 2016. postojalo je više od 1700 različitih strategija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pri čemu većina nije bila provedena. Vlada je 2017. pokrenula reformu sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem kako bi uredila nedostatke prethodnog modela. Uspostavljen je cjelokupni sustav s jasnim zakonskim okvirom i metodologijom izrade, uz jačanje kapaciteta na svim razinama.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, koju je Hrvatski sabor usvojio u veljači 2021., postala je krovni dokument koji određuje smjer razvoja zemlje u ovome desetljeću. Svi strateški dokumenti koji se donose moraju biti usklađeni s ciljevima Nacionalne razvojne strategije, osiguravajući tako koherentnost i usredotočenost u provedbi javnih politika.
Taj novi sustav omogućuje mjerljivo praćenje i vrednovanje provedbe ciljeva, s redovitom javnom objavom izvještaja o provedbi. Dosadašnji rezultati pokazuju da se definirani ciljevi ostvaruju čak i brže nego što je planirano prilikom izrade Nacionalne razvojne strategije. Informacije o napretku u ostvarivanju ciljeva NRS-a pokazuju snažan oporavak i povećanje gospodarskih aktivnosti uz rast bruto domaćeg proizvoda te izvoza robe i usluga. Gospodarska stabilnost rezultirala je smanjenjem javnog duga i povećanjem zaposlenosti uz poboljšanja u makroekonomskom upravljanju i konkurentnosti.
Isto tako, bilježe se pozitivni trendovi na tržištu rada, smanjenje rizika od siromaštva te pozitivan migracijski saldo. Prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju Hrvatska ostvaruje napredak u inoviranju. Sve ove indikacije pokazuju uspješan put ostvarenja postavljenih ciljeva Nacionalne razvojne strategije.
