Hrvatska se suočava s izazovom neiskorištenog digitalnog potencijala koji može uvelike pridonijeti ostvarivanju ciljeva EU-a za digitalno desetljeće. Unatoč napretku u digitalizaciji gospodarstva i društva, posebice u područjima ljudskog kapitala, optičkih mreža i digitalizaciji poslovanja potrebno je daljnje unaprjeđenje digitalnih vještina i razvoj internetskih javnih usluga. Hrvatska je uskladila svoje strateške dokumente s Programom politike digitalnog desetljeća i surađuje s drugim državama članicama EU-a na projektima digitalne infrastrukture.
Ključne koristi digitalne transformacije uključuju i poboljšanje digitalnih vještina. U Hrvatskoj danas oko 63 % građana ima osnovne digitalne vještine, iznad prosjeka EU-a. Postoji napredak u digitalnoj infrastrukturi, s povećanjem pokrivenosti VHCN i 5G mrežom, ali je potrebno dodatno ulaganje u infrastrukturu povezivosti. Digitalizacija poduzeća pokazuje potencijal za poboljšanje, s potrebom za većom podrškom digitalnim inovacijskim centrima i razvojem naprednih tehnologija. Unatoč zaostajanju u razvoju digitalnih javnih usluga Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pristupu elektroničkim zdravstvenim evidencijama. Potrebna su dodatna ulaganja u digitalizaciju javnih usluga i razvoj inovativnih digitalnih rješenja.
Hrvatska napreduje prema digitalnom desetljeću EU-a s potrebom za dodatnim naporima u razvoju digitalnih vještina, infrastrukture, digitalizacije poduzeća i javnih usluga kako bi se u potpunosti iskoristio digitalni potencijal zemlje. Planom oporavka i otpornosti osigurano je 20 % od ukupnih 10,5 milijarda eura, točnije oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije. Osim toga, krajem 2022. Hrvatska je usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., koja čini okvir za digitalizaciju države, društva i gospodarstva.
Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske.
