Porezna reforma u Hrvatskoj provedena je od 2016. do 2021. u pet krugova rasterećenja s ukupnim fiskalnim učinkom od oko 1,5 milijarda eura. Reforma je postavila ciljeve kao što su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stvaranje stabilnog i održivog poreznog okvira, pojednostavljenje porezne administracije te pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima. Ključne mjere uključivale su smanjenje stopa poreza na dobit i dohodak, povećanje osobnog odbitka, preraspodjelu stopa PDV-a, podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a, sniženje stope poreza na promet nekretnina, nasljedstva i darove, ukidanje nekih doprinosa te proširenje primjene neoporezivih primitaka.
Dodatne mjere poreznog rasterećenja nastavljene su i tijekom 2022. i 2023. godine, uključujući proširenje primjene snižene stope PDV-a na određene proizvode i usluge te povećanje iznosa za uzdržavane članove obitelji. Izmjenama poreznih propisa koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine ukinut je prirez te je ojačana fiskalna autonomija općina i gradova koji samostalno mogu uređivati visinu poreznih stopa. Ciljevi i učinci izmjena poreznih propisa usmjereni su na jačanje ekonomske aktivnosti, smanjenje administrativnih prepreka i poticanje rasta, uz istodobno osiguranje pravednijeg i učinkovitijeg poreznog sustava.
